U hrvatskim se muzejima posljednjih godina uočavaju novi trendovi, zbog čega mi je izrazito drago jer govorimo o trendovima koji pospješuju muzejski program usmjeren ne samo prema privlačenju potencijalnih korisnika, već i na održavanje odnosa s već postojećim korisnicima... od djece vrtičke dobi sve do starije životne populacije. I ne samo to... muzejski djelatnici u sve većem broju sudjeluju u međunarodnim projektima financiranim iz programa Europske unije, poput Erasmusa Plus, koji podržava razvoj inovativnih metodoloških okvira i pridonose edukaciji odraslih, ne isključivo djelatnika u baštinskim ustanovama, već i dionika u civilnom i privatnom sektoru. Osnovni cilj projektnih aktivnosti je sažimanje najboljih praksi u scenarije učenja i ishode koji rezultiraju stjecanjem novih znanja, vještina i kompetencija zbog kojih će baštinske ustanove imati znatniju ulogu u lokalnoj i regionalnoj zajednici.
Od dosadnih do uzbudljivih mjesta
Česte su izjave djece da su muzeji kulturne ustanove koje čuvaju stare stvari... što je djelomično točno... ipak, zahvaljujući novim praksama u pedagogiji sastavnice GLAM sektora postaju mjesta izvrsnosti, novih otkrića, mjesta koja interpretiraju zavičaj, lokalnu zajednicu, ruralne krajeve, krajolike ili urbana središta na prikladniji način.
Muzeji su mjesta novih otkrića.
Nove prakse u vrednovanju kulturne baštine i kontinuirano usavršavanje djelatnika u kulturi posebno u radu s korisnicima otvaraju prostor novim definicijama što su baštinske ustanove i koja je njihova institucionalna vrijednost za lokalnu i regionalnu zajednicu. Upravljanje javnim ustanovama nije lak zadatak, ali može činiti veliko zadovoljstvo i djelatnicima i korisnicima. Javne ustanove su poput živih organizama koji žive u simbiozi s lokalnom zajednicom.
Što korisnici žele?
Shodno segmentaciji naše publike i njihovim preferencijama baštinski djelatnici kreiraju programe kojima se razlikuju od konkurencije. I kustosi i pedagozi se razlikuju jedni od drugih obzirom na profesionalni background i viziji koja je nit vodilja prema kreiranju programa za posjetitelje. Mnogi su me zamolili da ukratko pojasnim na čemu se zasniva moja filozofija rada s korisnicima u muzeju.
WOW...AHA
Kroz posljednjih šest godina rada u muzeju smislila sam jednostavno pojašnjenje koje se svidjelo drugim kolegama. Moju filozofiju nazvala sam vrlo jednostavno – WOW – AHA, a temelji se na reakciji koju kroz interpretaciju muzejskih predmeta ili muzejske teme postižemo u komunikaciji s posjetiteljima. Pojam WOW pojašnjava čuđenje, divljenje ili oduševljenje koje nastaje kao reakcija na spoznaju, npr. Muzej Slavonije smješten je u Zgradi Magistrata... ispod naših nogu nalaze se tamnice. Pojašnjenjem namjene Zgrade Magistrata u 18. stoljeću sve do Prvog svjetskog rata postižemo AHA efekt jer se u svijesti naših posjetitelja stvaraju nove slike povijesnog razdoblja i razumijevanje gospodarsko-političkih i kulturno-društvenih promjena. To je trenutak u kojemu obrazloženjem fenomena ili pojašnjenjem posljedično – uzročne veze korisnik počinje povezivati u logičnu matricu. Jasno, interpretacija za djecu razlikuje se od interpretacije za odrasle, tako da razgovor prilagođavam uzrastu i preferencijama posjetitelja.
Interpretacija i storysharing
Uz veliko poštivanje svih smjernica muzejske struke - osnove zaštite i vrednovanja kulturne baštine – počela sam koristite i druge tehnike u radu s posjetiteljima. Komunikacija više nije jednosmjerna, postav primanja posjetitelja više nije konferencijski već pokušavam otvoriti prostor dijaloga u kojem posjetitelji govore o svom iskustvu. Brojna lica su se ozarila, oči su se širom otvorile na spomen običaja... kako su nekoć bake ukrašavale medenjake, kako je djed lovio ribu i čuvao je svježom u drvenim čuvarkama, kako je cijelo selo obilježavalo četiri nedjelje Adventa. Morate znati slušati! Slušanje je znak pažnje i poštovanja. Slušanje i strpljenje! Te dvije vrline su strašno važne za kustosa ili pedagoga! Posjetitelji u muzeje ili galerije stižu u potrazi za novim otkrićima, nadaju se novim spoznajama, inspiraciji pa čak i nekome tko će ih saslušati. Liječnici nisu bez razloga počeli prepisivati odlazak u muzeje po dozu kulture.
Zašto su međunarodni projekti bitni?
U Hrvatskoj postoje tečajevi poput onog za interpretatora baštine koji se organiziraju od strane Interpret Europe. Naučite više o sebi i okruženju ne bi li bolje poznavali svoje posjetitelje. Postali smo opsjednuti interpretacijom jer donosi dobro... u Hrvatskoj je najveći broj trenera interpretatora koji će rado doći u vaš grad ili ustanovu i prezentirati vam osnove interpretacije baštine prema metodologiji spomenute organizacije.
Ukoliko i vi želite postati partnerom ili nositeljem međunarodnog projekta preporučam da posjetite stranice Europske komisije https://erasmus-plus.ec.europa.eu/hr/o-programu-erasmus/sto-je-erasmus na kojima se nalaze jasne upute kako sudjelovati, uz ostale korisne informacije. Suradnja na međunarodnoj razini često donosi nove prakse i potpuno nove programe za specifične skupine korisnika. Rad s osobama koje boluju od gubitka pamćenja je samo jedan od primjera koliko raznolika ponuda i produkcija programa u GLAM sektoru može biti. Kako to radimo? Saznajte na https://boxofourmemories.eu/
A ukoliko i dalje imate pitanja na koja vam u ovom blogu nisam ponudila odgovor slobodno mi se javite na info@jesenkaricl.com
Ograničenje odgovornosti
Sadržaj bloga je odraz mog profesionalnog i životnog iskustva. Pregledavanjem sadržaja bloga u potpunosti prihvaćate ograničenje odgovornosti. U slučaju da se ne slažete sa sadržajem bloga slobodno napustite web stranicu jesenkaricl.com a ukoliko želite konstruktivnu raspravu slobodno se javite na info@jesenkaricl.com