Zemljopisno područje Slavonije, Baranje i Srijema je bogato prirodnim resursima, od kojih su Parkovi prirode Papuk i Kopački rit, riječni tokovi Drave, Dunava i Save, kulturni krajolik prostora te način života na ruralnim prostorima izuzetno vrijedni resursi za kreiranje ponude eko turizma.
Prema predviđanjima Svjetske turističke organizacije (WTO) broj turista koji će u iduća dva desetljeća posjetiti turističke destinacije na zemljopisnom području Europe će se udvostručiti. Trendovi u turizmu govore o promjenama u potražnji i povećanoj konkurenciji na turističkom tržištu što za posljedicu ima sve veću diferenciranost turističkog proizvoda i usluga. Masovna turistička industrija doživljava velike promjene, a na tržištu je sve veći broj turista koji su u potrazi za novim destinacijama i različitim oblicima turizma. Ono što traže je autentično iskustvo u lokalnoj receptivnoj zajednici, protkano lokalnom kulturnom i prirodnom baštinom, tradicijom i običajima. Autori znanstvenog istraživanja #JesenkaRicl, #DraženĆućić i #MladenPancić su istražili preferencije putnika koji su u potrazi za destinacijama koje turističku ponudu temelje na usluzi i proizvodima u skladu s prirodnim okolišem, održivim i ekološkim razvojem i pametnim rastom. Rezultati istraživanja su predstavljeni na znanstvenom simpoziju #GIH2018 Gospodarstvo istočne Hrvatske u svibnju 2018.
O EKO TURIZMU
Eko turizam igra veliku ulogu u očuvanju prirodne baštine, a ujedno pridonosi kvaliteti života lokalnih zajednica koje žive po principima održivosti. Ekološka načela jasno određuju temeljne postulate razvoja destinacije, a to su prevencija masovnog broja turista, smanjenje učinka na okoliš i gubitak biološkog i kulturnog identiteta destinacije. Da bi eko turizam bio pravilno razvijen potrebno je da nadležna ministarstva, jednako kao i jedinice lokalne samouprave, donose zakone pomoću kojih se kontrolira prostorno upravljanje, uz sustavno i kontrolirano korištenje svih resursa. S druge strane, kroz destinacijske „politike“ se naglašava vrijednost kvalitete turističkog doživljaja na destinaciji eko turizma. Također, kroz uključivanje lokalnih zajednica ruralnih područja u turističku djelatnost stječu se raznolike dobrobiti koje doprinose gospodarskom oporavku.
POTENCIJALI ISTOKA HRVATSKE
Težnja dionika u turizmu istočne Hrvatske je unaprijediti ponudu na način da je temeljena na kvalitetnim turističkim proizvodima i uslugama plasiranim tijekom cijele godine u paketima selektivnog turizma među kojima je i eko turizam. Zemljopisno područje Slavonije, Baranje i Srijema još je uvijek relativno nova eko destinacija, koja dio ponude temelji na:
programima za posjetitelje Parka prirode Kopački rit, području Drava – Mura kao dijela međunarodne mreže rezervata biosfere i UNESCO geoparku Papuk,
aktivnostima dionika u turizmu uz riječne tokove Drave, Dunava i Save,
turističkim atrakcijama prirodnog krajolika od plodnog nizinskog tla do brda i gorja, pitoresknim selima i poljoprivredno obiteljskim gospodarstvima, kulturnoj baštini, tradicijskim obrtima i običajima, i dr.
Ekološka proizvodnja temelji se na postojećoj plodnosti tla što obiteljsko poljoprivrednim gospodarstvima omogućava razvoj poljoprivredne djelatnosti, ali i turističke ponude - smještaja i/ili ugostiteljske ponude. Ponuda seoskog ili agro turizma u izravnoj je vezi s eko turizmom zbog:
razvoja na ruralnim područjima koji omogućava boravak gostiju u prirodi uz autentični doživljaj seoskog života,
plasmana vlastitih, ili susjednih OPG eko proizvoda uz postizanje konkurentnije cijene bez troškova distribucije ili posredništva, ili šumskih proizvoda, samoniklog bilja, gljiva, puževa, žaba, riba te divljači koje član OPG-a ulovi, ubere ili kupi posluženi na tradicionalni način,
mogućnosti otvaranja kušaonica, izletišta, soba ili apartmana, ruralnih kuća za odmor, kampova ili kamp odmorišta,
turističke ponude sudjelovanja u poljoprivrednim aktivnostima (berba voća i povrća, lov i ribolov), outdoor aktivnosti (vožnja kočijom, jahanje, pješačenje, biciklizam), provođenje programa edukativnih radionica vezanih uz tradicijske obrte, upoznavanje s lokalnim običajima i kulturnom baštinom, posebno onom nematerijalnom.
Unatoč prirodnim uvjetima za razvoj ekološke poljoprivrede Hrvatska spada u skupinu rijetkih europskih zemalja u kojima je ovaj vid poljoprivredne proizvodnje još uvijek nedovoljno razvijen. Trendovi govore o „zdravoj hrani“ koja je sastavni dio života modernog čovjeka, no i dalje je izuzetno mali broj registriranih proizvođača čiji proizvodi nose znak „eko proizvoda“.
REZULTATI ISTRAŽIVANJA
Provedenim istraživanjem autori su donijeli zaključak da Istočna Hrvatska ima veliki potencijal razviti se kao turistička eko destinacija. Istraživanje je pokazalo da ispitanici prilikom odabira destinacije za odmor najviše priželjkuju ono što Istočna Hrvatska već posjeduje. Raznovrsna ponuda prirodnih karakteristika, parkova prirode, bogat odabir hrane i vina predispozicije su za autentično iskustvo koje ispitanici i posjetitelji najviše cijene i traže. Ipak, nedovoljni brand awareness glavni je nedostatak ponude eko turizma u Istočnoj Hrvatskoj. Upravo zbog nedovoljne informiranosti i statičnog sustava marketinga, dolazi do neprepoznatljivosti branda. Kako bi se poradilo na rješavanju tog problema važna je sinergija između lokalne zajednice, turističkih agencija ali i lokalnog stanovništva. Oni zajedničkim snagama moraju poduprijeti, za početak, stvaranje branda Istočne Hrvatske kao poželjne turističke eko destinacije. Za početak potrebno je razlikovati brand identitet i brand image. Brand identitet je način na koji se prikazujemo drugima, a brand image način na koji nas drugi doživljavaju. Trenutno je brand image u prilično nepovoljnom stanju jer Istočna Hrvatska slovi kao najsiromašnija regija u kojoj se još i danas osjećaju posljedice Domovinskog rata. Kroz brandiranje regije trebaju se stvoriti pozitivne asocijacije u svijesti potrošača, stvoriti vrijednosti prepoznatljivosti i posebnosti od drugih regija kroz autentični doživljaj i uslugu. Potrebno je uspostaviti odnos između potrošača i branda stvarajući vrijednost kroz funkcionalne, emocionalne ili osobne koristi. Kako bi se Istočna Hrvatska uspješno brandirala kao poželjna turistička eko destinacija potrebno je istražiti što je njena konkurentska prednost, po čemu se ističe, što to Istočnu Hrvatsku čini boljom od konkurencije i koju dodatnu vrijednost nudi, te koja je trenutna snaga njenog branda. Odgovori na ta pitanja trebali bi pred očima potrošača stvoriti ugodnu, snažnu i jedinstvenu sliku stvarajući tako povezanost između branda i samih potrošača. Takva situacija brandu osigurava izvrsnost, olakšava odluku pri kupnji, privlači nove potrošače te stvara situaciju u kojoj je potrebno uložiti najmanje marketinških napora u zadržavanju već postojećih potrošača.
Izvedeni zaključci utemeljeni na rezultatima ovog istraživanja predstavljaju osnovu, to jest početnu stanicu za sva daljnja istraživanja na ovu temu. Kako bi se dobila potpunija slika i jasniji odgovori na novonastala pitanja treba provesti detaljnija istraživanja koja bi ponudila rješenja za stvaranje pozitivnog brand awareness-a Istočne Hrvatske kao turističke destinacije. Upravo je to poseban izazov, ali i nužnost za razvoj turizma u Istočnoj Hrvatskoj.
Ukoliko želite saznati više slobodno kontaktirajte autore. Autori fotografija su #BojanHaronMarkičević i #DraženLazić